Obraćanje predsjednice Republike Srpske na Međunarodnom forumu inovacija u Jerusalimu
Obraćanje predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović na Međunarodnom forumu inovacija u Jerusalimu
Poštovani učesnici i gosti foruma,
Dame i gospodo,
Zadovoljstvo mi je što sam danas ovdje i što imam priliku da zajedno sa ostalim cijenjenim učesnicima i gostima razgovaram o globalnim trendovima iz oblasti inovacija i novih tehnologija.
Takođe, ovo je i dobra prilika da na ovom važnom mjestu predstavim iskustva i potencijale Republike Srpske.
Štaviše, ovo je odlična prilika za sve nas da vidimo kako možemo da udružimo svoje napore, znanje i iskustvo kako bismo uspješnije odgovorili na izazove budućnosti – kao što su bolja ekonomija, bolji razvoj, bolja bezbjednost, bolja socijalna kohezija.
Dozvolite mi prvo da čestitam našim domaćinima i organizatorima na odličnoj organizaciji ovog sjajnog događaja i da im se zahvalim što su nas okupili ovdje. U ovakvoj globalno složenoj pandemijskoj situaciji, ovo mora da je bio veliki izazov.
Neću reći ništa novo ili nepoznato ako kažem da inovacije i nove tehnologije predstavljaju ekonomsku granu 21. vijeka.
To je nešto što smo već naučili, svjesni da će od prilagođavanja savremenim trendovima u ovoj oblasti zavisiti ako ne i sam opstanak, onda svakako uspješan i održiv razvoj svake pojedinačne države ili zajednice.
Za razliku od 20. vijeka, koji je dobrim dijelom bio vijek ubrzane eksploatacije resursa i na tome zasnovanog razvoja, posljednjih decenija jasno vidimo kako se težište sve više pomjera ka znanju i inteligenciji kao ljudskom resursu koji je, za razliku od prirodnih, nepresušan i neprolazan.
Upravo tu možemo vidjeti veliku razvojnu šansu relativno malih zemalja i zajednica, kao što je to slučaj i sa Republikom Srpskom.
Iako ne posjeduju velike teritorije i ne obiluju prirodnim resursima poput nekih većih država, one posjeduju sjajan ljudski potencijal, najvažniji resurs današnjice, bez kojeg nema ni inovacija, ni novih tehnologija, a samim tim ni dugoročno održivog privrednog razvoja.
Naravno, zadatak institucija jeste da to prepoznaju i da obezbijede adekvatne uslove i podsticajno okruženje za naučnotehnološki progres i razvoj novih ideja.
Da bismo ispunili ove uslove, prije nekoliko godina smo reorganizovali našu Vladu i formirali Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo.
Praktično smo na jednom mjestu spojili one resore koji su ključni za podsticanje inovacija i privrednog razvoja kroz upotrebu novih tehnologija.
U skladu sa potrebama našeg društva, jedan od primarnih ciljeva Ministarstva jeste usklađivanje obrazovne politike sa potrebama tržišta rada, kao i sa globalnim tehnološkim trendovima.
Naravno, to podrazumijeva stalno prilagođavanje i sprovođenje reformi obrazovnog sistema koje su kratkoročno bolne, ali svakako dugoročno neizbježne i korisne.
Potpuno smo svjesni potrebe da se kroz modernizovani proces obrazovanja mladi pripremaju za kontinuirano sticanje znanja i vještina, znajući da će neki od postojećih poslova biti zamijenjeni novim koji će se u međuvremenu pojaviti.
To praktično znači da će oni koji tek postaju školarci raditi neke poslove koji u ovom trenutku ne postoje i koji se ne nalaze na današnjem tržištu rada.
U cilju podsticanja novih ideja i inovativnih aktivnosti, pokrenuli smo nekoliko projekata. Jedan od glavnih projekata jeste izgradnja prvog Naučno – tehnološkog parka u gradu Banja Luka, glavnom gradu Republike Srpske, gdje Univerzitet u Banjoj Luci dobija centralnu lokaciju na kojoj će se okupljati studenti, istraživači, mladi naučnici i preduzetnici.
Ovo treba da postane pokretač poslovnog društva i razvoja savremenog preduzetništva zasnovanog i vođenog na znanju i novim tehnologijama.
Pored toga, u maju ove godine potpisali smo Memorandum o razumijevanju sa našim partnerima iz Izraela u cilju uspostavljanja Sajber akademije, u okviru koje će naši studenti biti obučavani za sticanje znanja i vještina iz oblasti kibernetičke bezbjednosti.
Značaj ovog projekta je u potpunosti opravdan obzirom da statistike pokazuju da je u tekućoj 2021. godini na globalnom nivou nedostajalo oko 3,5 miliona stručnjaka iz oblasti kibernetičke bezbjednosti, dok na jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije još uvijek nedostaje 400.000 stručnjaka.
Kao što je svugdje slučaj, održavanje regionalne političke stabilnosti jedan je od preduslova za ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.
Sve aktivnosti o kojima danas razgovaramo zahtijevaju umrežavanje, interakciju, saradnju i razmjenu znanja, kako na regionalnom tako i na globalnom nivou.
Stoga je jedan od prioriteta da institucije Republike Srpske uživaju u efektima nesmetane saradnje i čvršćih ekonomskih veza unutar Bosne i Hercegovine i sa nama susjednim zemljama.
Sve ove zemlje su na putu ka Evropskoj uniji, iako su nejednako udaljene od cilja da postanu zemlje članice. Istovremeno, zalažemo se za jaču ekonomsku integraciju Zapadnog Balkana, koji je najbrže rastući region u Evropi.
Sa trenutnom stopom rasta, našim potencijalom i kapacitetima u energetskom sektoru, rastućom turističkom industrijom, poboljšanom regionalnom infrastrukturom i mnogim drugim rastućim oblastima uključujući grane zasnovane na novim tehnologijama i inovacijama, privreda zemalja Zapadnog Balkana, koja obuhvata tržište od 20 miliona ljudi, mogla bi postati više nego dvostruko ili čak trostruko veća u narednih deset godina.
Stoga, regionalne inicijative kao što su Mini Šengen ili Otvoreni Balkan samo će doprinijeti našoj regionalnoj snazi, te će takođe značajno doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju svake zemlje u regionu.
Zato se nadam da nećemo propustiti priliku i dozvoliti da nas neka politička kratkovidost spriječi da isto i ostvarimo.
Mislim da je za nas važno da svim potencijalnim investitorima i partnerima iz cijelog svijeta ukažemo na ove činjenice.
Ovo je najbolji način da se postepeno dekonstruiše stereotipni imidž Balkana kao trajno nestabilnog regiona neprivlačnog za strane investitore.
Naravno, mnogo posla je pred nama i ništa nije unaprijed zadato. Od naše sposobnosti da se nosimo sa izazovima i predrasudama, te da uhvatimo korak sa savremenim ekonomskim trendovima, zavisiće dugoročan razvoj i ekonomska budućnost svih naših zemalja u regionu.
Vjerujem da smo lekcije iz teške prošlosti naučili i da ćemo zajedno nastaviti da gradimo bolju i uspješniju budućnost.
Hvala vam na pažnji!
