Govor predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović na otvaranju „Jahorina ekonomski forum“ pod nazivom „Ekonomija novog doba – inovacije, digitalizacija i komunikacione tehnologije kao baza ekonomskog razvoja“ Poštovana predsjednice Vlade Srbije, predsjedniče Vlade Republike Srpske, predsjedniče Federacije BiH, uvaženi ministri, poslanici i predstavnici lokalnih vlasti, ministri i u Vladi Republike Srpske, Srbije, Federacije, svi okupljeni predstavnici biznisa, predstavnici onih naših nastojanja da idemo u korak sa onim što nam budućnost nameće, zato smo se i okupili danas ovdje. Zahvalnost organizatoru na očito još jednom uspješno organizovanom forumu, koji nas okuplja ovdje i sa kojeg uvijek iznjedrimo neke nove ideje. Evo podsjetili smo se kako smo došli do novog ministarstva. Svi ćemo se složiti da živimo u doba koje se uveliko razlikuje od vremena koje je iza nas. I to je logično,  u tome nema ničeg neobičnog jer u svakom novom razdoblju globalno društvo je ulazilo u nove faze razvoja. Međutim, ipak promjene su toliko značajne i upečatljive da prosto nalažu da razmislimo na koji način možemo ići u korak sa tim promjenama da bismo znali na koji način ćemo se kretati na privrednom, socijalnom, adminsitrativnom, pa bezbjednosnom i svakom drugom planu. Prije nekoliko dana pročitala sam fascinantnu projekciju da će se u svijetu desiti više promjena u narednih deset godina, nego u prethodnih 250 godina. Ovo obećava ali i zabrinjava. Jeste fascinantno, ali jeste i zasrašujuće. Zahvaljujući tehnološkim inovacijama naša budućnost izgledaće bitno drugačije od svega na šta smo navikli, a četvrta industrijska revolucija iz korijena će promijeniti svijet kakav poznajemo. Kičma industrije 4.0 su tehnologije koje spajaju fizičke, digitalne i biološke sfere. Nove tehnologije objedinjuju praktično sve na planeti u funkcionalne mreže i omogućavaju vidove komunikacije koji su donedavno bili nezamislivi. U svijetu danas bujaju potpuno nove oblasti ekonomije zasnovane na vještačkoj inteligenciji, internetu stvari, novim materijalima, robotici, autonomnim vozilima, 3-D štampi, pohranjivanju energije i podataka, nanotehnologijama itd. Većina nekadašnjih industrijskih grana danas su prosto prevaziđene. Digitalna ekonomija pruža neslućene mogućnosti za razvoj novih privrednih grana i značajan ekonomski rast. Prema određenim procjenama,  ukupna vrijednost svjetske digitalne ekonomije bilježiće ogroman skok u narednom periodu, da ćemo se morati i mi sami prilagoditi. Mada smo mi mali region, to upućuje da se u digitalnoj ekonomiji krije ogroman potencijal i za naš razvoj. Najbolji način za razvoj privrede i povećanje stope zaposlenosti jeste proboj na inostrana tržišta, a osnovni preduslov za to je stvaranje inovativnih i kvalitetnih proizvoda. Privatne kompanije i javni sektor koji ne integrišu inovacije u proizvodne i rukovodeće procese, i ne podstiču inovativnu kulturu neophodnu za unapređenje postojećih i stvaranje novih proizvoda i usluga teško mogu opstati na tržištu i opravdati sopstvenu svrhu. Uspjeh organizacija u budućnosti određivaće njihova sposobnost da svijet sagledaju drugačijim očima i da to pretoče u komparativnu prednost. Svima nam je jasno da je savremeno znanje ključ uspjeha u 21. vijeku. Međutim, iako posjedujemo kreativni potencijal naša cijela regija daleko zaostaje za zemljama Evropske unije u inovativnom smislu. To najbolje ilustruje podatak da je u 2017. godini u 15 „starih“ članica EU bilo registrovano ili je bilo u procesu registracije skoro 68.000 patenata, odnosno svega 13 u svim zemljama zapadnog Balkana. Da bismo uhvatili priključak treba nam dovoljno školovanih stručnjaka u potpuno novim oblastima. Čak 65% današnjih prvačića će za 20 godina raditi na poslovima koji danas uopšte ne postoje! Zato je nužno napraviti veliki zaokret u oblasti obrazovanja kako bi mlade ljude pripremili za sticanje vještina koje će ih učiniti konkurentnim na tržištu. Zato je glavno pitanje kako ćemo preskočiti postojeći tehnološki jaz i stvoriti optimalni poslovni ambijent za naš društveni i ekonomski razvoj.  U tom vidim i svrhu našeg današnjeg okupljanja, kako bismo otvorili određene teme i dali moguće odgovore. Prema Izvještaju o globalnoj konkurenosti 4.0 Svjetskog ekonomskog foruma koji obuhvata 140 zemalja, Bosna i Hercegovina nalazi se na 91 poziciji. Nažalost, od 12 stubova koje prati Izvještaj, upravo u oblasti sposobnosti inoviranja ostvaruje najslabiji rezultat i nalazi se na lošoj 114 poziciji. Posebno zabrinjava podatak da je BiH tek na 131 mjestu prema sposobnosti saradnje više aktera, odnosno sposobnosti privrede i inovatora da ostvare potrebnu saradnju. Zato treba razmišljati pragmatično i stvarati rješenja koja će nam svima biti od koristi. Da bismo išli u susret ovim izazovima, u Republici Srpskoj smo formirali, kao što se čuli, novo Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo kao mehanizam koji će povezati potrebe društva sa naučnom i akademskom zajednicom, te uvesti alate za razvoj digitalne ekonomije. Preko ovog ministrastva Vlada Republike Srpske će već od ove godine realizovati sedam ambicioznih projekata vrijednosti od preko 6,6 miliona KM od kojih se dva odnose na naučnotehnološki razvoj i pet na oblast digitalizacije. Uskoro ćemo pokrenuti pilot-program „Sinergija“ kroz koji ćemo sufinansirati konzorcijume koje čine  timovi istraživača i poslovnih subjekata. Želimo da podstaknemo saradnju naučnika sa poslovnim sektorom od čega svi mogu da imaju koristi. Da bismo pripremili mlade ljude za zahtjeve budućeg tržišta rada pokrenuli smo i pilot – program dokvalifikacije visokoobrazovanih nezaposlenih lica za tražena zanimanja na tržištu rada, u oblasti informacionih tehnologija. Dakle oni koji pripadaju onim zanimanjima koji predstavljaju definitivno neproduktivni višak, za njih smo našli jedno od ovakvih rješenja. Pored toga, planiramo da uspostavimo mrežu STEM centara širom Republike Srpke da bi mladi usvajali korisna znanja kako bi kasnije lakše upisali tehničke fakultete i dolazili do posla. Osnovni preduslov digitalne ekonomije jeste kvalitetan internet za što bolju globalnu povezanost zato će Vlada preko resornog ministarstva  finansirati projekat pokrivanja regionalnih centara u Republici Srpskoj besplatnim bežičnim internetom, kao i projekat kojim se olakšava procedura upisa djeteta u matičnu knjigu rođenih. Među usvojenim projektima je „eSanduče” s ciljem da svaki građanin i poslovni subjekat u Republici Srpskoj može kreirati sopstveno, jedinstveno „poštansko sanduče” za komunikaciju sa sistemom eUprave. Tu je i projekat koji podrazumijeva kreiranje aplikativnog softvera za sistem objedinjene naplate (SON), koji će omogućiti brz i efikasan proces objedinjenog obračuna i naplate komunalnih proizvoda i usluga: komunalna naknada, utrošak vode, gradska čistoća i ostale gradske naknade. Međutim, mislim da treba otići i korak dalje i ne čekati da nam promjene zakucaju na vrata. Zato bi bilo korisno da postoji operativno tijelo sastavljeno od mladih, školovanih i dinamičnih ljudi koji mogu povezati domaće preduzetnike sa inostranim fondovima. Novac postoji, ali je potrebno pronaći način da se privuče i da se taj novac privuče. Jedan od tih načina jeste promocija poslovnih modela koji će biti zanimljivi investitorima iz inostranstva. Treba sistemski podsticati mlade da pokreću mala preduzeća koja će razvijati inovativna rješenja. Odličan primjer podrške start-up firmama je Inovacioni centar Banja Luka koji može poslužiti kao rasadnik za slične poduhvate u drugim sredinama. Ipak, čak ni najmoderniji programi ponekad nisu garancija uspjeha. Nova industrijska revolucija postavlja i nove zahtjeve, novo razmišljanje, nove vještine i novi pristup razvoju. Problemi koji nam danas izgledaju nerješivo, uskoro bi mogli postati nešto što ćemo podrazumijevati poput mobilnih telefona. Možemo, međutim, pretpostaviti da će inovacije koje mijenjaju svijet postati dostupne za mnogo kraći period nego ranije. Zato ćemo, figurativno govoreći, morati naučiti da preskačemo po nekoliko stepenica umjesto da se penjemo stepenicu po stepenicu. Industrija 4.0 ima potencijal da poboljša kvalitet života i poveća ekonomski rast cijelog našeg regiona, tehnološke inovacije će povećati produktivnost i efikasnost cijelih sistema, smanjiti troškove usluga i trgovine, otvoriti nove oblasti privrede. Međutim, to će se desiti samo u zemljama koji na vrijeme shvate važnost transformacija. Svi ostali ostaće zarobljeni u starim navikama i rutinama, a time uskraćeni za  konkurentnost, privredni rast i razvoj. Privreda zasnovana na privrednim granama koje donose sitne profite društvo dugoročno gura u siromaštvo. Potrebno je izabrati najvažnije oblasti u koje treba ciljano ulagati, što je traumatičan, ali nužan korak. Naše Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo koordinisaće izradu Strategije pametne specijalizacije koja će identifikovati maksimalno pet oblasti koje će biti pokretač razvoja Republike Srpske u budućnosti. Za sada razmatramo oblasti proizvodnje hrane, energetiku, metaloprerađivački sektor i kreativnu industriju, uz informaciono-komunikacione tehnologije koje su horizontalno integrisane u svim sektorima. Moramo korigovati naš odnos prema razvoju i u tom smislu svi moramo da se prilagođavamo. Obrazovni sektor mora inovirati svoj pristup. Poslovni sektor mora pratiti trendove koji su često zahtjevaju korjenite promjene. Javna administracija i regulatorne agencije moraju blisko sarađivati sa različitim sektorima kako bi pravovremeno razumjeli promjene i pravile podsticajan institucionalni okvir i ambijent za razvoj. Ukratko, naš zajednički zadatak je da u narednom periodu mudro gradimo sistem podrške preduzetništvu kroz primjenu inovacija svjetskog kvaliteta koje će moći da se komercijalizuju u našoj privredi, ali i da se pojavi kao partner inostranoj privredi. Ovaj forum odlična je prilika da se suočimo sa teškim pitanjima za budućnost svih nas i cijelog regiona, da razmjenimo primjere dobre prakse i da uputimo jedni druge u ono što jeste važno, a možda smo propustili da to vidimo, da  jedni drugima pomognemo u krajnjem slučaju u tom procesu prilagođavanja. Republika Srpska je otvorena za sve vrste kvalitetnih inicijativa. Vjerujući da će i ovaj forum dati odgovore na određene dileme i izazove, želim svim učesnicima poželjeti srećan i uspješan rad i zahvaliti svima onima koji su dali svoj doprinos u razradi ovih važnih tema. Još jednu stvar da naglasim na kraju, slušajući danas u uvodnom izlaganju o dronovima koji rade određene poslove, robotima koji rade određene poslove, naravno, čovjek ne može da se ne zapita, a šta sa ljudima? Šta sa ljudima koji će time izgubiti poslove koje će preuzeti neke mašine i neki uređaji? Pa školovati ih na pravi način za ona zanimanja koja će im davati zaposlenje, a ne za ona koja su prevaziđena. Kako god i sa koje god strane krenemo doći ćemo da sistema obrazovanja, zato što je on ključ za promjene koje moramo proizvesti na institucionalnom planu, čak i po cijenu da naiđemo, a po pravilu je tako, kad god uđete u neku veliku reformu, na otpor. Dakle, bez obzira na otpore moraćemo da mijenjamo društvo i mi smo spremi u Republici Srpskoj da mijenjamo društvo i da se zahvalimo za sve one privredne subjekte, predstavnike biznisa koji je stajali čitav niz godina na usluzi, da tako kažem, institucijama da bismo ušli u jednu novu fazu razvoja. Hvala lijelo i želim vam uspješan rad!

Pin It on Pinterest