Nalazite se: Početna » Vijesti » MILORAD DODIK: REPUBLIKA SRPSKA NEĆE BITI NIČIJE ZAMORČE, INTERVJU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE ZA ”NOVI REPORTER”, 03.10.2012. GODINE

MILORAD DODIK: REPUBLIKA SRPSKA NEĆE BITI NIČIJE ZAMORČE, INTERVJU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE ZA ”NOVI REPORTER”, 03.10.2012. GODINE 

Prema definiciji te funkcije, predsjednik Republike je predstavnik svih građana. Ali, u predvečerje lokalnih izbora u oba entiteta Bosne i Hercegovine, u tematskom smislu, nije moguće razdvajati ulogu koju Milorad Dodik ima kao predsjednik Republike Srpske i njegovu poziciju prvog čovjeka Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Intervju za „Novi Reporter” započeo je ocjenom našeg sagovornika o dosadašnjem toku predizborne kampanje: „Smatram da se izborna kampanja u Republici Srpskoj odvija u relativno korektnoj atmosferi. To govori o zrelosti i demokratskom potencijalu našeg društva. SNSD iza sebe sigurno ima rezultate, koje određeni broj ljudi najčešće ne želi da vidi. Potreban je dug spisak da bi se pomenula konkretna ostvarenja u svim lokalnim zajednicama, kao i na nivou RS. Mislim da se u ovom vremenu nije moglo učiniti više, bez obzira na to što postoje i oni sa drugačijim stavom. Razvojnim programom RS amortizovali smo snažan udar ekonomske krize. Naše mjere odrazile su se na život običnih ljudi, a da nije bilo takvih reakcija Vlade u ranijem periodu, ovdje bi socijalna i ekonomska situacija bila teško podnošljiva. Naravno, ne tvrdim da je danas sve to na visokom nivou i da teče med i mlijeko. Ali, imajući u vidu stanje u okruže-nju, moram da kažem daje SNSD učinio sve da ublažimo efekte krize i održimo makroe- konomsku stabilnost. RS se danas opaža kao jedno od ozbiljnih investicionih područja. Gotovo svakodnevno potpisujemo ugovore o velikim projektima, a jedan od takvih je i aktuelni sporazum ‘Elektroprivrede RS’ i njemačke kompanije ‘RWE’ o strateškom partnerstvu u izgradnji sistema ‘Buk Bijela’ na rijeci Drini.”

NOVI REPORTER: Kao predsjednik SNSD-a, s kakvim ambicijama očekujete predstojeće lokalne izbore, prije svega kada je riječ o šest regionalnih centara u RS, sa statusom grada?

SNSD izlazi na izbore sa značajnim ambicijama. Vjerujemo da ljudi primjećuju uspjehe koje smo ostvarili. Naši skupovi su veoma posjećeni i ne vidimo da je u narodu prihvaćena galama i larma koja se diže, uz tvrdnje da je sve cmo da crnje ne može biti. S našim kandidatima za načelnike i odbornike idemo na izborne pobjede u svim opštinama, a naravno i gradovima u RS. Znači, cilj je isti, od Trebinja do Prijedora, a u tom pogledu naša aktivnost apsolutno je prilagođena i Istočnom Sarajevu, Bijeljini, Doboju i Banjaluci. Ali, nismo zapostavili ni druge, manje opštine, gdje želimo određeni prodor. Vjerujemo da ćemo nakon lokalnih izbora uvećati broj opština u kojima ćemo imati načelnike i stabilnije skupštinske većine. Banjaluka je za nas gotovo neupitna, sa stanovišta onoga što smo vidjeli u dosadašnjoj kampanji. Banjaluka je grad koji je sa SNSD-om doživio preporod i ljudi to primjećuju. Pokušaji dragih da to ospore mogu da budu legitimni, ali, mislim da se očima kojima oni gledaju ne može ukaljati sve što je učinjeno u Banjaluci. Grad je danas evropski, čist i sređen. U Banjaluci je najmanja stopa kriminala, bezbjednosne strukture funkcionišu na najbolji mogući način. To smo učinili i u Istočnom Sarajevu, kao i u Trebinju. Dakle, SNSD ima šta da prezentu-je u ovoj kampanji, ima potencijal da iznese nove razvojne projekte u RS, ali i sanacione projekte u određenim opštinama, posebno u onim u kojim SNSD nije bio na vlasti. Recimo, prije izvjesnog vremena bio sam u Ugljeviku, gdje opština godišnje prima pet miliona maraka u budžet od termoelektrane. Inače, Ugljevik ima ukupni budžet od 12 miliona maraka i 15.000 stanovnika, a opštinski račun je blokiran i zadužen za dodatnih šest miliona KM. Znači, moraće se ući u mnoge sanacije da bi se stabilizovale opštine. To je nešto što može uraditi SNSD, a ne može niko drugi.

NOVI REPORTER: Kako će se aktuelna kampanja odraziti na odnose u vladajućoj koaliciji na republičkom nivou, jer u Socijalističkoj partiji nisu oduševljeni zbog pritvora za njihova dva potpredsjednika Srđana Ljubojevića i Milovana Čereka, a borba za primat u Prijedoru između SNSD-a i DNS-a ne odvija se baš u svilenim rukavicama?

Pritvaranje tih ljudi nema apsolutno nikakvu vezu sa međupartijskim odnosima. SNSD nije učinio ništa, osim što je stimulisao bezbjednosni sistem da se bori protiv organizovanog kriminala. U takvim aktivnostima, policija i Tužilaštvo djeluju potpuno autonomno i samostalno. Niko u SNSD-u o tome nije odlučivao, niti je znao da se to dešava. Mislim da je neprimjereno posmatrati tu situaciju na takav način.

NOVI REPORTER: U Socijalističkoj partiji to i ne tvrde, ali, smatraju da je tajming simptomatičan.

Tu nema tajminga, to ili radite ili ne radite. Prema tome, ja podržavam ono što su uradili policija i Tužilaštvo. Ohrabrujem ih da nastave s takvim akcijama i da to urade prema bilo kome ko krši zakon, bez obzira na stranačku pripadnost. Mi ćemo nastavili borbu protiv organizovanog laiminala i korupcije, ona nesumnjivo daje rezultate. Posebno nakon kadrovskih promjena prije nekoliko mjeseci, u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS jedna ozbiljna garnitura momaka radi na tome i oni imaju moju punu podršku. Oni se ne javljaju ni na kakav telefon da bi nešto učinili, već naprosto rade u skladu sa informacijama s kojim raspolažu i po službenoj dužnosti. Ako neko ko je reketiran prijavi policiji da neko želi da mu uzme novac, sasvim je normalno da policija djeluje, a to se desilo u prethodna dva slučaja. To niko nije birao. Iako ima špekulanata koji će pokušati da pričaju nešto drugo, mislim da su i DNS i SP ozbiljne partije i da u tom smislu neće biti nikakvih problema. M smo imali korektan međustranački dogovor i rekli smo – gdje lokalne strukture mogu da idu zajedno, neka idu zajedno. Gdje ne mogu, neka idu kako hoće. Ali, to sigurno neće uticati na globalnu koaliciju i ja sam uvjeren da će tako i ostati. Znači, struktura vlasti na republičkom nivou ostaje stabilna i nepromijenjena, mi ostajemo u koalicionom odnosu sa Socijalističkom partijom i DNS-om.

NOVI REPORTER: Bivši predsjednik RS i sadašnji kandidat za gradonačelnika Banjaluke Dragan Čavić nedavno je izjavio da, prema informacijama kojima on raspolaže, citiramo, „režim planira da uhapsi 20 političkih protivnika u periodu do izbora”. Znate li vi nešto o tome?

Irelevantna je politička pojava Dragana Čavića. Ovaj narod ga dobro poznaje, sa stanovišta onoga što je Čavić činio. Prihvata-njem teze da je u Srebrenici izvršen genocid napravio je ogromnu političku štetu srpskom narodu i RS. U svakom slučaju, u Republici Srpskoj ne postoji režim. Da bi neka vlast bila režim, mora imati tajnu policiju i vojsku, a tu vojsku je, recimo, Čavić prenio na nivo BiH. Tajna policija u RS ne postoji. Postoji zakonit rad bezbjednosnih agencija, kao što je to policija RS i mi to podržavamo. Ja sam ponosan zato što sam, za razliku od Čavića, branio policiju RS. Da neki od nas nisu otišli sa Vlašića kada se pregovaralo o tome, on bi potpisao tu reformu policije i izgubili bismo MUP. Ali, stvarni razlog njegovih posljednjih izjava treba tražiti u činjenici da je struktura ljudi oko njega iz kriminalnog miljea. Naravno da to zna čitav grad, ne treba ovdje nikome ko je iole informisan objašnjavati ko oko Čavića hoda po Banjaluci. Tipovi iz laiminalnog miljea ne mogu da budu politički protivnici. Jer, oni imaju problem sa zakonom, a ne sa politikom. Ako su se oni sakrili iza Čavića, onda on to može da tretira kako hoće. Banjaluka je sada, u odnosu na vrijeme kada je Čavić bio predsjednik Republike, neuporedivo sređenija, bolja, ljepša i bezbjednosno sigurnija. U Banjaluci i RS nastaviće se borba protiv loiminalaca svih vrsta, protiv onih koji rasturaju drogu, bez obzira na to da li ih štite političari ili ne. Zna se da je u ranijim periodima bilo situacija da oni koji su dio organizovanog rasturanja droge dođu do Tunjica, a onda uslijede telefonski pozivi sa važnog mjesta i oni se vrate sa Tunjica. I sada takvi drže predavanja o poštenju. M vjerujemo da se to ne može prodati ovom narodu. Svako ima pravo na svoje mišljenje, ali, pojačana nervoza g. Čavića u svakoj izjavi, mržnja koju sipa, govori o tome da je on prilično izgubio kompas u mnogim stvarima, i da se to vjerovatno dešava pod uticajem neuspjeha ili nekih sedativa koje koristi.

NOVI REPORTER: Da li će nakon lokalnih izbora doći do promjene u relacijama SNSD-a i SDS-a, bilo da je u pitanju prestanak partnerstva u Sarajevu, ili druga krajnost – proširenje tog partnerstva i na RS?

Pošto sam ja redovni čitalac vašeg lista, u posljednjem broju mogao sam da vidim slično intoniran tekst i prepoznajem ovo pitanje kao dio tog slijeda. Mislim da će saradnja ove dvije partije na nivou BiH ostati nedirnuta i stabilna do kraja aktueinog mandat-nog perioda, bez obzira na male personalne netrpeljivosti koje se tamo povremeno javljaju. Jer, raskid tog partnerstva na nivou BiH nije u interesu RS, a ni u interesu ove dvije partije. Mi smo pokazali sposobnost da na nivou Bosne i Hercegovine kreiramo procese, za razliku od godina koje smo potrošili u međusobnim trvenjima. Smatram da taj stepen integracije vodećih stranaka iz RS na nivou BiH treba jačati, bez obzira na rezultate lokalnih, pa čak i entitetskih izbora. Tako-đe, vjerovatno i u onom što ste tvrdili u vašem osvrtu postoji neka vrsta istine, vezana za sposobnost društva da se u kriznim vremenima okupljaju različite političke destina-cije i pokušavaju da zajedničkim naporima odgovore na izazove krize. Ipak, mi kao vladajuća politička partija primamo ćemo zadržati naš koalicioni kapacitet sa dosadašnjim partnerima. Iz toga nećemo izaći, budite sigurni, a ne vjerujemo da će i ovi drugi to učiniti. Ali, za svaki interes dragih političkih partija za šira pitanja postoji naša sposobnost da to prihvatimo. Međutim, ne u smislu da slušamo savjete bez odgovornosti, nego u skladu sa rezonom – ako mislite da nešto možete da uradite, možemo da se dogovorimo. Ali, morate da ponesete i dio odgovornosti za to, a ne da budete samo puki kritičari.

NOVI REPORTER: Imate li utisak da se određeni broj ljudi u SNSD-u, uoči ovih izbora, pretjerano oslanja na vaš politički kapacitet, a premalo na sopstveni rad, uz očekivanje da je dovoljno da kažu da su politički favoriti Milorada Dodika u nekoj sredini, pa da dođu do cilja?

Naravno, postoje različite kalkulacije, ali to definitivno nije obilježje SNSD-a. Jeste činjenica da mene mnogi doživljavaju kao neprikosnovenog lidera te partije. Iz toga se izvlače, pogotovo izvan SNSD-a, različite spekulacije. Prije svega, SNSD ima široku, razgranatubrganizaciju, sa unutrašnjim demokratskim potencijalom. Ali, recimo, gotovo ni u jednoj opštini ja nisam učestvovao u izbora onih koji će se kandidovati za načelnika. Prihvatao sam taj demokratski potencijal ljudi i moram da kažem da smo veoma lako prošli kroz taj sistem kandidovanja, koji je u svakoj partiji veoma težak, pogotovo u velikoj partiji, gdje imate konkurenciju. Kada smo bili manja partija, molio sam ljude da idu na liste. Danas su, mada to nije opšta pojava, neki ljudi nezadovoljni što se nisu našli tu. Ali, oni su primarno morali da prođu strukturu opštinskih organizacija da bi mogli da budu kandidati.

NOVI REPORTER: Kako ocjenjujete tok te procedure kandidova-nja u Banjaluci?

Ponosan sam na činjenicu da smo u Banja-luci imali veoma laku, demokratsku i fer pro-ceduru za izbor odborničke liste i kandidata za gradonačelnika. Prethodni gradonačelnik Dragoljub Davidović, koji je obilježio ovaj grad i dao mu pečat u proteklih 12 godina, na najbolji mogući način, kroz demokratsku proceduru, došao je i predložio Slobodana Gavranovića, i tu nije bilo tenzija. Pored očekivanja da će dod do raskola, imali smo potpuno normalnu proceduru, u koju sam se ja veoma malo ili nimalo uključio. Naravno, u određenim trenucima u izbornim kampanjama važno je i prisustvo lidera SNSD-a. To je više manifestacionog karaktera, a ne prilika da se neko krije iza mene. Opet bih pome-nuo Ugljevik, gdje je na skupu u mjestu sa 4.000, 5.000 stanovnika bilo 3.000 ljudi na našem mitingu. Vjerovatno su mnogi došli zbog mene, ali, tvrdim da je rad mladih, žena i ostalih ljudi u stranci nesumnjivo animirao mnoge ljude. Išao sam ja i ranije u Ugljevik, pa nije bilo 3.000 ljudi, nego je bilo 1.000. Prema tome, to je sinergija mene kao lidera i organizacije koja nesumnjivo dobro funkcio-niše. Velika stranačka struktura, naravno, u sebi uvijek nosi i određene izazove, možda i probleme i konflikte, ali, mislim da imamo dobro i sređeno stanje u SNSD-u i to pokazu-je i ova izborna kampanja.

NOVI REPORTER: U novijem periodu, sve više se vraća u opticaj tema za koju se, bar u Banjaluci i Krajini, uglavnom smatralo da pripada prošlosti, a to je odnos istok zapad u RS. Kako vi gledate na tu percepciju da se istoku više uzima, nego što mu se daje?

To uopšte nije tačno. Mislim da je nepot-rebno da se izvlači bilo kakva računica te vr-ste, ali, ona bi pokazala sasvim drugačije stanje. Samu tu podjelu na istok i zapad u RS, u političkom smislu odbijam, u geografskom smislu ne prihvatam i mislim da je pogubna, ukoliko opstane i zaživi. RS je integralna i jedinstvena i apsolutno nigdje nema dokaza o bilo kakvom favorizovanju. Ta priča postoji samo u teorijama bolesnih ljudi, koji sve vide crno ili ne žele da vide ništa. Kada bi neko išao do kraja, pa izvlačio matematiku u vezi sa razvojnim programom i rekao svaka opština treba da dobije onaj procenat koliko ima pretplatnika u Telekomu, onda bi se vidjelo da su mnoge opštine u zapadnom dijelu RS i te kako zakinute, a da je istok dobio veoma mnogo, ako uopšte možemo da pravimo tu vrstu poređenja. Prema tome, to su spekulacije. Neke političke partije, mislim na SDS i PDP, smatrale su da će upravo tim etabliranjem liderstva na navodnom istoku vratiti svoj politički uticaj. Ali, siguran sam da će i ovi izbori pokazati da narod integralno razmišlja o RS i da nema te podjele istok – zapad.

NOVI REPORTER: Činjenica je da je u ukupnoj strukturi zaposlenih u RS premalo ljudi u proizvodnim djelatnostima. Postoji li način da se to promijeni, ne samo pomoću nekoliko velikih kapaciteta, već i aktiviranjem više desetina srednjih industrijskih preduzeća?

Mi smo svjesni te nepovoljne strukture i ona nije rezultat ovog vremena, već posljedica opšteg ekonomskog trenda u svijetu, gdje raste sektor usluga, a realni sektor gubi na značaju. Ali, i katastrofalne privatizacije, sa 11 lica koja su kupila 800 preduzeća, znatno su devastirale kompletnu privrednu strukturu RS. Naravno, tu je i globalna kriza sa negativnim uticajem i na ona preduzeća u Republici Srpskoj koja su pokazala određenu vitalnost. U svakom slučaju, kod nas očekivanja od države ostaju da žive. Država jeste najodgovornija za stvaranje povoljnog ekonomskog ambijenta, ali, to nije dovoljno da bi se pokrenula srednja ih mala preduzeća. Država već odavno ne može da pravi fabrike u svom vlasništvu, ali, može da podstiče investicije. Putem Investiciono-razvojne banke, RS ima mehanizme da u određenoj mjeri pomogne dio takvih inicijativa. Ali, te inici-jative moraju da dođu od pojedinaca, od nosilaca tih srednjih i malih preduzeća. To sva-kako nije struktura koja je privatizovala preduzeća u RS, nego neka nova inovativna struktura mladih ljudi. Oni mogu da budu podržani, njih treba da ohrabrujemo. S druge strane, pitanje je kako razviti mentalitet i potrebu da se vratimo nekim poslovima koji zapošljavaju veći broj ljudi. Recimo, u tekstilnoj industriji možete da zaposlite značajan broj radno sposobnih stanovnika, ali, tu nikada niste imali visoke plate. Naravno, u toj privrednoj grani, problem je i jaka konkurencija, prije svega sa Dalekog istoka, gdje imaju daleko jeftiniju radnu snagu i manju cijenu proizvoda.

NOVI REPORTER: Šta može da se učini u RS u takvim okolnostima?

Možemo da pokušamo da implementiramo iskustva drugih zemalja, prije svega Izraela, u pogledu tehnoloških parkova. Na tu temu nastojaćemo da razvijemo neke potencijale. Naravno, za stanje u tom domenu može da se krivi i aktuelna vlast. Ja imam određenu vrstu osjećaja lične odgovornosti za to, ali, nemam osjećaj krivice. Jer, mnogi nisu bili spremni da, uz podsticaje koje je država davala za poljoprivredu, razviju svoju ozbiljnu proizvodnju. Vidimo da je 1,5 KM na tržištu, a mi ga uvozimo. Znači, imamo situaciju koja samo traži dovoljno ljudi koji hoće da to rade. Ah, nažalost, mi nemamo te ljude. Živim u Lijevče polju i vidim koliko se ljudi bavi ozbiljnom proizvodnjom, a koliko se ne bavi. U selima u RS gotovo niko više ne pravi hljeb ih proizvodi mlijeko za vlastite potrebe, skoro svi to kupuju u prodavnici. Sve to govori da se promijenio način života i da ljudi očekuju druga zanimanja koja ih čine srećnijim, nego da se bave nekom vrstom proizvodnje, koja opet može da donese dobra zaradu. Dakle, moramo da vidimo da li postoje ti ljudi, momci i djevojke, koji hoće da se bave proizvodnjom i da ih podržimo u tome. Za sve to treba mnogo rada, daleko više nego da sjedite u gradu i lamentirate nad teškom sudbinom koju vam je proizveo neko drugi ih treći, a vaše imanje na 30 kilometara od Banjaluke, u Lijevče polju, zarasta u korov.

NOVI REPORTER: U Rusiji ste 21. septembra potpisali sporazum o izgradnji jednog kraka Južnog toka” u RS. Kakva će biti dinamika realizacije tog projekta?

Dinamika će se kretati u okviru projekcija globalnog projekta. Znači, predviđeno je da segment koji se odnosi na ove prostore bude u završnoj fazi 2015. i 2016. godine, a kompletan projekat 2018. godine. Kao što smo mogli da čujemo, izgradnja „Južnog toka” počinje u decembru ove godine polaganjem četiri cijevi za gas koje bi ispod Crnog mora išle prema Bugarskoj, zatim prema Srbiji i dalje ka Mađarskoj i zapadnoj Evropi. Veoma je važno da smo mi u Republici Srpskoj dio tog projekta, uz ogromne napore koje smo činili i veliko razumijevanje ruske strane. U okvira ulaganja u taj globalni projekat, „Gasprom” će investirati određena sredstva i u RS. Jasno je da je to izuzetno dobra stvar. Drugo, vrlo je važan i aspekt energetske stabilnosti i budućnosti. Oni koji prate energetsku situaciju vide da je danas gotovo sve usmjereno na potragu za novim energetskim potencijalima i izvorima. Gotovo svi relevantni podaci govore o tome da će se značajno smanjiti eksploatacija nafte i da se te zalihe u svijetu bliže kraju. Sav pogon u društvima prelaziće prvenstveno na struju ih gas, a rezerve gasa procjenjuju se na nekoliko stotina narednih godina. I u tom pogledu veoma je važno za RS da bude dio tog procesa.

NOVI REPORTER: Kakvu političku težinu ima taj vid saradnje sa Rusijom?

Politički gledano, mi smo ovim ojačali našu saradnju sa Ruskom Federacijom. Prije dvije godine, ja sam kao tadašnji premijer RS potpisao memorandum o saradnji sa ruskom Vladom, odnosno, sa njihovim Ministarstvom za energetiku. Taj sporazum o energetskoj saradnji podrazumijevao je upravo i ovakvo uključenje u „Južni tok”. Projekat koji smo sada i zvanično potvrdili ima podršku političkog vrha Rusije. Naravno, takve situacije mogu da se posmatraju i okviru globalnih kretanja, zbog čega analitičari već ukazuju na činjenicu da će Rusija biti zainteresovana za stabilnost prostora na kojem gradi svoje kapitalne energetske rate. Nesumnjivo, postoji rivalitet velikih sila i na tom planu. To se sada manifestuje kao kon-kurencija projekata, ali, to će sigurno podra-zumijevati i zaštitu tih potencijala u političkom, bezbjednosnom, vojnom i svakom dragom smislu.

NOVI REPORTER: U kojem pravcu idu odnosi Banjaluke i Beograda nakon posljednjih izbora u Srbiji, sa Tomislavom Nikolićem na mjestu predsjednika i Ivicom Dačićem na funkciji premijera?

Idu u dobrom smjeru. Mislim da nemamo nijedan otvoreni problem, ni personalni, ni politički. U narednim sedmicama sigurno će doći do sastanka vrha RS i Srbije i zajedničke sjednice dvije vlade. Nakon početnog perioda stabilizacije nove strukture vlasti u Srbiji, sada imamo mogućnost da napravimo novu mapu kretanja, koja će podrazumijevati nove konkretne projekte, ali i ojačati naše uvjerenje da ćemo dovršiti započete projekte. U političkom smislu, RS cijeni izbore u Srbiji kao fer i poštene. U tom pogledu, apsolutno ne dovodimo u pitanje sastav vlasti, to je interno pitanje Srbije. Isto tako, uvažavamo i poštujemo iskazani potencijal novih struktura u Srbiji za saradnju sa RS, koja će se sigurno nastaviti. Mi sarađujemo sa institucijama države Srbije i ta činjenica treba da bude važnija od rasprava ko čini vlast na jednoj ili dragoj strani, ih kakva je bila prošlost. Jer, svi imamo neku vrstu prošlosti, a mislim da je ovo vrijeme koje donosi nove mogućnosti i takav potencijal treba da se koristi.

NOVI REPORTER: Poslije raspada „platformaške” koalicije u Federaciji, čini se da drugi entitet klizi prema potpunom bezvlašću. Šta se može desiti ako se ta paraliza sistema prenese i na zajedničke institucije BiH?

Mislim da su zajedničke institucije već u krizi. Sama činjenica da su te strukture u ovom sazivu teško formirane govori da to nikada nije ni zaživjelo. Već prvom prilikom, Zlatko Lagumdžija prekršio je taj međustranački dogovor, koji je samo podrazumijevao poštivanje Ustava BiH. Politika koju je Lagumdžija zagovarao i na federalnom i na sa-veznom nivou, na nivou državne zajednice ih zajednice država BiH, doživjela je potpuni fijasko i debakl. Iza svega toga, ispostavilo se da je Lagumdžija samo htio da bude vlast, a u ovoj fazi on pokušava da izvrši politički salto mortale i da prigrabi nove saveznike, s kojim bi mogao da sačuva sopstvenu poziciju u vlasti. Naravno, sve to nije ništa novo. BiH je nesposobna da funkcioniše, jer, ko god bio na vlasti, te situacije na kraju završavaju na isti način. Bosna i Hercegovina više nije primamljiva priča, koja bi mogla da privuče bilo kakav interes naše strane da joj posvetimo pažnju u pogledu jačanja njenih kapaciteta. Čak nije primamljiva ni ta evropska agenda, koja pokušava da favorizuje BiH kao jednu adresu. Ta jedna adresa ne znači da to treba da bude Sarajevo, to nekada može da bude i Banjaluka, možda Mostar, čak i neka opština. BiH će sve teže funkcionisati, bez obzira na aroganciju i prijetnje nekih stranaca, koji pokušavaju da je očuvaju, u potpuno fluidnoj ili karikaturalnoj situaciji. U godinama koje dolaze, BiH će sesuočavati sa još većim sistemskim problemom. Interesi velikih sila i robustne operacije koje su oni imah ovdje više se ne mogu vratiti. RS će sve više jačati, a BiH sve više slabiti. Činjenica da nad sudbinom BiH najviše lamentira Turska samo može pogoršati naš odnos prema Bosni i Hercegovini. Mi ne želimo Bosnu koju gradi ili brani Turska ih bilo koja draga zemlja. Republika Srpska je sposobna za političku, ekonomsku i socijalnu samoodrživost, i kao takva ne treba da bude zamorče ni Federacije, ni BiH. Mi mislimo da je to ispravna politika i to ćemo nesmanjeno raditi i u budućnosti.

(Razgovarali: Igor Gajić i Saša Bižić)