INAUGURACIONI GOVOR
PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE
AKADEMIKA RAJKA KUZMANOVIĆA,
PRILIKOM STUPANjA NA DUŽNOST I POLAGANjA ZAKLETVE PRED NARODNOM SKUPŠTINOM REPUBLIKE SRPSKE,
28. DECEMBRA 2007. GODINE

Poštovani predsjedniče Narodne skupštine Republike Srpske,
Poštovani predsjedniče Vlade Republike Srpske,
Poštovani predstavnici Republike Srpske u organima Bosne i Hercegovine,
Poštovani narodni poslanici i ministri,
Vaše ekselencije,
Uvaženi predstavnici vjerskih zajednica,
Dragi gosti i prijatelji,
Dame i gospodo,
Poštovani građani Republike Srpske,

Obraćam se Vama i svim građanima sa osjećanjem duboke i iskrene zahvalnosti za čast i najviše demokratsko povjerenje koje mi je dato izborom na visoku dužnost predsjednika Republike.

Polaganjem zakletve sa Ustavom u ruci, dajem zavjet Republici da mi je ona na prvom mjestu i da ću učiniti sve da ona bude trajna, pravna i politička činjenica i da ću se pri tome držati ustava i zakona. Obraćajući se ovom visokom domu zavjetujem se narodu da ću uraditi sve što je u interesu građana, a sebe obavezujem da neću učiniti ništa što je mimo ustava i zakona.

Održaću dignitet institucije predsjednika Republike obavljanjem dužnosti predsjednika tačno po Ustavu ni više, ni manje.

Osjećam potrebu, a i civilizacijska mi je obaveza, da iskažem posthumno zahvalnost dr Milanu Jeliću na njegovoj predanosti i uspješnosti u obavljanju funkcije predsjednika Republike. Njegov program biće čvrsta osnova i moga programa.

Sve to me obavezuje da zajedno sa vama, u kontinuitetu obavljanja predsjedničke funkcije, uložim sve svoje znanje, iskustvo, upornost i dobre namjere da u zajedničkom poslu učinimo Republiku Srpsku snažnijom, boljom i prosperitetnijom.

Svima u Republici obećavam da ću biti predsjednik svih građana. Zato će moje, predsjedničke prostorije, biti dostupne svima, da bi se neposredno čuo glas građana.

Nastojaću da izuzetnu i zahtjevnu dužnost predsjednika Republike obavljam odgovorno i savjesno, zalažući se za toleranciju, dijalog i demokratske vrijednosti.

Obavljaću sve predsjedničke dužnosti u svome već izgrađenom stilu – pravedno, mudro, promišljeno, ali uporno, kako bih bio predsjednik - građanin, a ne predsjednik autokrata. Jer, davno je utvrđeno u filozofiji upravljanja da nije istina da vlast kvari ljude. Naprotiv istina je da samo oni nadobudni i nedorasli svom poslu, kada se domognu vlasti, kvare vlast.

Zato očekujem da nas ne prepoznaju po položaju u vlasti, već da nas prepoznaju i cijene po profesionalnom, pragmatičnom, efikasnom i odgovornom radu. Prvenstveno, to znači – da neću dijeliti, nego objedinjavati i predstavljati Republiku, stvarajući političko i narodno jedinstvo i time izvršavati osnovno ustavno ovlašćenje predsjednika Republike.

I zato ću u ime Republike podržavati i pomagati sve građane da bi i oni mogli pomoći i sebi i Republici, da pređemo sa dobrih riječi na dobra djela.

Znam da preuzimanjem funkcije predsjednika Republike Srpske na sebe preuzimam tešku obavezu da, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, doprinosim poboljšanju stanja svih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost.

To znači da ću raditi na tome da Republika Srpska bude istinska zajednica svih svojih naroda – Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih građana.

Nastojaću da volja naroda bude najviši zakon i da doneseni zakoni i drugi propisi budu izraz odgovornosti, jasni, određeni i provodivi. Preporučiću zakonodavcu – Narodnoj skupštini, da donosi što više, ako ne sve, pravednih zakona, afirmišući tako pravedno pravo i vladavinu prava. Time ćemo se svrstati u krug zemalja sa visokim stepenom demokratije i pravedne pravne države.

Značajan ekonomski i opštedruštveni preporod možemo graditi ako svi svojim radom, moralnom i umnom spremnošću i hrabrošću, učinimo sve na uspostavljanju najviših političkih, ekonomskih i bezbjednosnih standarda i radimo na poboljšanju materijalnog i društvenog stanja, a sve za dobro i u korist stabilne, moderne i proevropske Republike Srpske i svih njenih građana.

Svoje prve misli i poruke upućujem svima onima koji su svoje živote ugradili u stvaranje i odbranu Republike Srpske, u borbi za slobodu, dostojanstvo i istorijski i nacionalni identitet naših naroda. Naša je sveta i ljudska obaveza da mnogo više učinimo za dobro porodica poginulih, ranjenih i djelimično onesposobljenih za svoje radne i životne funkcije, kao i za sve radnike, seljake i građane kojima je u proteklom građanskom i vjerskom ratu nanesena materijalna šteta i duhovna bol i koja mora na pravedan i najprihvatljiviji način biti namirena.

Svi ustavni organi i institucije imaju zajednički zadatak: stvaranje i izgradnju pravne države i sistema vladavine prava, očuvanje i zaštitu sloboda i prava svih pravnih i fizičkih lica i njihove pravne i imovinske sigurnosti.

Uspješnim obavljanjem svojih funkcija u duhu pravnog reda i poretka, doprinosiću obezbjeđenju postojanosti i primjeni objektivnih pravnih i društvenih pravila utvrđenih Ustavom i zakonom. Time će se, na najbolji način, štititi temelji ustavnog uređenja Republike Srpske.

Nužno je da se stvore uslovi da naš Ustav živi, da se njegove odredbe primjenjuju, a ne da se neustavnim činjenjem ili nečinjenjem obezvređuju ili narušavaju.

Predano ću sarađivati sa Narodnom skupštinom i Vijećem naroda, sa Vladom i ostalim organima i institucijama Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Nastojaću da u najvećoj mogućoj mjeri doprinosim programu promjena i razvoja na kojima je angažovana Vlada i koje je Narodna skupština podržala i usvojila. To ne znači da ću preuzimati nadležnosti zakonodavne ili izvršne vlasti, narušiti sistem podjele vlasti i pretvarati Republiku u predsjednički sistem, jer bi to bilo neustavno, a tako nešto ne bih niti želio, niti za to imam mandat.

Od svih nas se traži da radom, snažnim argumentima i vjerom u ispravan put sačuvamo identitet i postojanost, tekovine i vrijednosti Republike Srpske i da ne strahujemo za njenu državotvornost, kontinuitet i opstanak.
Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao trajnim i sveobuhvatnim aktom međunarodnog prava, završeni su tragični sukobi u regionu, uspostavljen mir, utvrđen model državnog uređenja sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda i, konačno, konstituisana Bosna i Hercegovina kao samostalna i suverena, ustavna i pravna država. Uspostavljeno je jedino moguće rješenje, postignut veliki kompromis, jer ova zemlja i jeste, i ne može ništa drugo biti, nego zemlja kompromisa. Podršku za to tražimo i očekujemo od otvorenog i slobodnog demokratskog svijeta.

Osporavanja ili neprihvatanja dejtonskih rješenja, njihovo jednostrano i fakultativno shvatanje, uz naglašavanje da je ovaj sporazum samo zaustavio rat i da je već izgubio svoje značenje i prvobitnu funkciju, vode samo daljoj radikalizaciji međuentitetskih i međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini.

Odbijamo sve zahtjeve za radikalno ustavno i teritorijalno preuređenje Bosne i Hercegovine na štetu bilo kojeg entiteta i naroda, a pogotovo zahtjeve za ukidanje ili temeljno preuređenje Republike Srpske i njenih suštinskih nadležnosti.

Za nastavak ustavne reforme, sa pravnog stanovišta, nema nikakve smetnje, ali pokretanje inicijative za promjenu Ustava konačno mora početi od za to legalnih i legitimnih subjekata.

Ustavne promjene, posebno u dijelu unutrašnjeg ustavnopravnog modela Bosne i Hercegovine, moguće je vršiti po fazama, kao postepen i usaglašen proces, uz uslov prethodno utvrđenih ciljeva, sadržaja i obima promjena postojećih ustavnih rješenja, obezbjeđenja punog konsenzusa njenih dvaju entiteta i triju ravnopravnih konstitutivnih naroda, te punog poštovanja Ustavom utvrđenog postupka ustavnih promjena.

Svaka eventualna promjena Ustava nužno mora biti vršena mirnim putem i zajedničkim dogovorom, u skladu sa unutrašnjim i međunarodnim pravom.

Opredjeljenje Republike Srpske za demokratsko uređenje i evropsku budućnost Bosne i Hercegovine je nesporno i već potvrđeno. Zato se odlučno moraju odbaciti svi oblici ucjena, neprihvatanja i obezvređivanja Republike Srpske, zahtjevi za ukidanje njenih nadležnosti i institucija i stvaranje lažne predstave o dobrim i lošim, agresivnim i mirotvornim, nazovi demokratskim i nedemokratskim narodima u Bosni i Hercegovini. Zalažemo se za očuvanje kulture mira, pravne, političke, ekonomske i socijalne sigurnosti u Republici Srpskoj, kao trajnoj, legalnoj i legitimnoj tvorevini, nastaloj na temelju domaćeg i međunarodnog prava i kao državotvornog entiteta Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, mora prestati stalno traženje ko je u minulom ratu u Bosni i Hercegovini pobjednik a ko pobijeđeni, ko je žrtva a ko počinilac zločina, ko je krivac a ko pravednik. Opredijeljeni smo za utvrđivanje istine kao i za osudu svih zločina, za međusobno razumijevanje, praštanje i povjerenje.

Izgrađivanje politike i njeno provođenje mora biti u organima i institucijama sistema, na demokratskim načelima, otvoreno za javnost i uz punu odgovornost. Sva zajednička pitanja u Bosni i Hercegovini, bilo politička, ekonomska ili socijalna, rješavajmo dogovorom, konsenzusom i kompromisom.

Republika Srpska je dostigla svoj zavidan opštedruštveni, kulturni i civilizacijski domet.

Ostvaren je značajan rast privrednih aktivnosti, sa relativno visokim rastom bruto domaćeg proizvoda, doneseni su i implementirani brojni sistemski zakoni, inicirane strukturne reforme i ostvaren značajan napredak u njihovom sprovođenju.

Iako se u posljednje vrijeme u Republici Srpskoj ostvaruje vidan napredak u privrednom i društvenom razvoju, kao i u duhovnom oporavku, ipak će veliki broj naših građana, pogotovo nezaposleni, borci, invalidi rata i rada, penzioneri, izbjegla i raseljena lica, omladina i drugi brojni nepravedno osiromašeni građani, znatnije poboljšanje osjetiti tek u idućoj i narednim godinama.

Nakon višegodišnjeg očekivanja boljeg života i odricanja naši građani zaslužuju da sve te pozitivne promjene i konačno, u njihovoj svakodnevnosti, donesu poboljšanje životnih uslova.

Izgrađivanje građanskog, civilnog društva, u tranzicijskim uslovima, podrazumijeva da se još brže smanjuje broj onih koji žive na granici siromaštva.

Zato su ekonomski razvoj i socijalna politika naš prvorazredan cilj i interes. To je moguće ostvariti samo u stabilnom političkom stanju i odnosima. Tome je nužno podrediti sve ostalo. U tome smislu potrebno je donijeti strategiju dugoročnog ekonomskog razvoja. Takođe je potreban još bolji sveobuhvatan i provodiv socijalni program, program zapošljavanja i zbrinjavanja radnika koji su ostali bez posla privatizacijom i stečajem. Pri tome, potrebno je urediti tržište, saradnju privrednih organizacija i njihovih asocijacija, organa izvršne i upravne vlasti.

Da bi se postiglo to što želimo i planiramo tri su grupe prioriteta u našem stalnom zajedničkom djelovanju:

Prvo, stvaranje povoljnog političkog ambijenta za konstruktivne razgovore sa predstavnicima međunarodne zajednice radi ubrzanog puta ka evropskim integracijama i asocijacijama. Zato ću zatražiti da se što prije ukinu tzv. bonska ovlašćenja.

Takođe, već danas jasno stavljam na znanje da Republika Srpska nije, niti će biti remetilački, već kohezivni i konstruktivni faktor. Zato ću stvarati unutrašnju političku klimu za ujednačavanje stavova i podsticati na zajedničko i odgovorno djelovanje svih, a u prvom redu, parlamentarnih političkih stranaka o strateškim – vitalnim pitanjima Republike Srpske.

Drugo, stvaranje pravnog ambijenta za strogu primjenu ustavnih i zakonskih normi, za donošenje pravednih i provodivih zakona i energično suzbijanje korupcije i svih vidova kriminala i društveno štetnog ponašanja.

Treće, stvaranje ekonomskih i socijalnih uslova za korišćenje prirodnih i razvojnih potencijala, oživljavanje privrednih kapaciteta, otvaranje javnih radova, podsticanje javno-privatnog partnerstva, davanje podsticaja za poljoprivrednu proizvodnju, brže zapošljavanje i zaustavljanje odlaska mladih stručnih kadrova, veća briga za đake i studente, borce, invalide i penzionere. Potrebno je posebno se založiti za pravednu raspodjelu društvene dobiti, zaštitu žena, porodice, majke i djece, izbjeglica i raseljenih lica, kao i svih drugih neopravdano osiromašenih. Na ostvarivanju navedenih ciljeva snažno ću zahtijevati angažovanje svih institucija sistema, a naročito zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Našim seljacima i poljoprivrednicima moramo olakšati uslove života i rada, kao što se to čini u svim modernim državama u svijetu – da im podsticajnim mjerama i smanjivanjem poreza, taksi i drugih dažbina omogućimo normalan rad i privređivanje.

Naglašavam - osnovni interes Republike Srpske jeste njen održivi ekonomski razvoj i korišćenje naučnih, tehničkih, prirodnih i posebno ljudskih resursa. U tom cilju, značajno mjesto imaće zahtjev za mijenjanje i poboljšanje stanja u društvenim djelatnostima – obrazovanju, nauci, zdravstvu, kulturi i sportu. Obrazovanje svih stepena mora se dići na viši nivo kvaliteta.

U visokom obrazovanju učiniti preporod postižući evropski kvalitet, a prožimajući ga našom duhovnošću, obezbjeđujući intelektualnom stvaralaštvu materijalnu podršku. U materijalnu i duhovnu proizvodnju ulazi nauka kao moćna energija. Stoga u nauku moramo uložiti više truda, kvaliteta i znatno više sredstava. To je nužno jer već danas, a pogotovo u budućnosti, ukupan razvoj sve će više zavisiti od nauke i njene primjene. Dobru zdravstvenu i socijalnu zaštitu moraju imati svi naši građani. Kulturno stvaralaštvo, sport i talentovani mladi ljudi, naš su neiscrpan izvor prezentacije i afirmacije u svijetu. Zato ću instistirati na boljem materijalnom statusu, organizovanju i stručnosti u svim ovim oblastima.

Republika Srpska treba da postane jedno veliko radilište i gradilište. Pred nama stoje veliki zadaci: oživljavanje proizvodnje i usluga, stvaranje nekoliko slobodnih privrednih zona, razvoj naftne industrije, poljoprivredne proizvodnje, hidroelektrana, gasovoda, autoputeva i brzih puteva, završetak izgradnje univerzitetskih kampusa obaju univerziteta, izgradnja i adaptacija preko stotinu osnovnih i srednjih škola, izgradnja medicinskih centara, završetak brojnih objekata društvene namjene, obnova porušenih kuća, završetak povratka izbjeglica, te obnova infrastrukture u opštinama i gradovima u Republici Srpskoj.

Ostvarujući svoja ustavna ovlašćenja u odnosu na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, uticaću energično na mijenjanje stanja u kojem se mnogi naši građani osjećaju poniženim zbog organizovanog kriminala, privrednog kriminala i korupcije, nepravedne privatizacije i raspodjele, nelegalno stečene imovine, sporog rješavanja osnovnih egzistencijalnih, prava i sloboda građana.

Da bismo sve to ostvarili, neophodna nam je ekonomska i socijalna stabilnost, zdravo tržišno privređivanje, racionalna i efikasna država, demokratski ambijent, moralno i ljudsko dostojanstvo, brža i veća stopa rasta proizvodnje, dohotka i zapošljavanja, snažan rast izvoza i smanjenje obima uvoza.

Tome je nužno prilagoditi sve naše dugoročne i kratkoročne razvojne planove, posebno privredni razvoj u oblastima u kojima imamo komparativne prednosti.

Zalagaću se za povećanje sredstava i utvrđivanje jasnih i provodivih kriterijuma za njihovu dodjelu putem Fondacije ''Dr Milan Jelić'', koja će finansirati i stimulisati najtalentovanije učenike i studente na našim visokoškolskim ustanovama i u inostranstvu, pomagati naučnoistraživačku djelatnost i projekte mladih naučnih radnika i istraživača i lidera znanja, koji će svoje naučno i stručno znanje i menadžerski talenat i harizmu pokloniti svom narodu i otadžbini.

Kao poslenik prava i pravde, trudiću se da doprinesem reformi penzijsko-invalidskog osiguranja u Republici Srpskoj, koja je u toku, da se unaprijede zakonska rješenja, povećaju budžetska davanja, transformišu fondovi, te da se penzije povećaju i isplaćuju prema mjestu gdje su zarađene, odnosno mjestu posljednjeg osiguranja.

Posebno naglašavam ulogu i odgovornost pravosudnih organa i potrebu obezbjeđivanja njihovog što efikasnijeg rada. Međutim, oni i pored dosadašnjih velikih napora nisu dovoljno ni organizaciono, ni kadrovski ni tehnički osposobljeni.

Zato i insistiram na dosljednom provođenju započetih reformskih procesa i na tome da se samostalnost pravosudnog sistema obezbijedi regulisanjem novog načina izbora sudija i javnih tužilaca.

Pomagaću, u granicama svojih nadležnosti i ovlašćenja, svim institucijama u procesu tzv. unutrašnje i vanjske harmonizacije zakonodavstva Republike Srpske sa zakonodavstvom Bosne i Hercegovine i pravnim tekovinama i standardima Evropske unije.

Ljudska prava i lokalna samouprava postala su dva noseća stuba evropskih država i društava. Zato je potrebno ojačati ustavnopravni i zakonodavni okvir kojim bi se više i efikasnije doprinosilo radu i razvoju u lokalnim zajednicama. Lokalne zajednice su temelj svake demokratije. Građanin mora neposredno učestvovati i odlučivati o javnim poslovima.

Neophodno je obezbijediti skladan i ravnomjeran razvoj Republike Srpske, posebno nerazvijenijih opština, koje su pretežno u istočnom dijelu Republike.
Zato je nužna pouzdana vizija razvoja, strategija sa dugoročnim i operativnim ciljevima, utemeljenje projekata u svakoj opštini, veća ovlašćenja lokalnih zajednica u imovinskim, fiskalnim i drugim poslovima. Zato i najavljujem da ću zahtijevati izgradnju nove organizacije lokalne samouprave, koju će građani prihvatiti i razvijati kao svoje pravo i obavezu.

Iako se reforma policije odvija u ambijentu smirivanja krize i po tzv. ''Mostarskoj deklaraciji'', moramo jasno reći: ne mogu se ukidati niti mijenjati granice i nadležnosti entitetskih policija, što je garancija bezbjednosti naših građana i ne smije se promjenama remetiti postojeći sudski i tužilački sistem.

U sistemu policijskih struktura Bosne i Hercegovine moraju se očuvati i Policija i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, sa jasno određenim nadležnostima.

Ukazujem na neophodnost bržeg i pravednijeg rješavanja problema raseljenih lica i izbjeglica, posebno iz Republike Hrvatske, u ostvarivanju njihovih statusnih, imovinskih i prava iz radnog odnosa. Prije svega, neophodno je bilateralnim, diplomatskim, pravnim i političkim sredstvima uticati na rješavanje pitanja oduzetih stanarskih prava i zamijenjene imovine, koja stvaraju veliku pravnu nesigurnost i strah da će ostati bez ičega, čak i oni građani koji su regularno mijenjali svoju imovinu i stanove.

Granice Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom, odnosno granice na teritoriji Republike Srpske u toku rijeke Une, moraju se uspostaviti, jer zaključeni ugovor ni do danas nije ratifikovan. Izlaz iz ove situacije jeste nastavak pregovora sa Hrvatskom ili treba zatražiti arbitražu.

Posebno je pitanje prenesenih nadležnosti sa entiteta na zajedničke organe Bosne i Hercegovine. Raspodjela nadležnosti je naše unutrašnje pitanje, pitanje ustavnog i pravnog poretka.

Da bi se sačuvala dejtonska suština i utvrđena ravnoteža između državne zajednice i entiteta, mora se prekinuti dalji prenos ovlašćenja, a ozbiljno se nameće potreba zahtjeva za vraćanje nekih prenesenih nadležnosti, posebno onih koje nisu dale očekivani efekat na poboljšanju funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine.

Nakon parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i ispunjavanja dodatnih uslova, očekuje nas ubrzo potpisivanje ovog sporazuma, što će otvoriti put u evroatlantske integracije.

Vjerujem da će konačno na ovim prostorima prevladati pravo i pravda i da ćemo se bez smetnji uključiti u evroatlantske integracije i procese i sa ovakvom ustavnom strukturom. Jer, promjena ustava je stvar volje konstitutivnih naroda koji sami utvrđuju kako će im biti uređena država, pa to ne može biti stvar uslovljavanja na putu u Evropsku uniju.

Evropske integracije ostaju naš zajednički cilj. Međutim, dalji proces uključivanja u evroatlantske integracije vezan je, pored ostalog, i za pitanje uloge OHR-a i visokog predstavnika i nameće potrebu definisanja izlazne strategije ukupnog angažmana međunarodne zajednice. To će označiti prekretnicu u razvoju ukupnih odnosa na ovom prostoru, što će unijeti mnogo više odgovornosti u rad domaćih institucija. Domaći organi, institucije i građani konačno moraju sudbinu svoje zemlje uzeti u svoje ruke.

Razmještaj institucija Bosne i Hercegovine predstavlja još jedno od rješenja koja bi doprinijela uravnoteženom značaju svih dijelova zemlje.

Ovim bi se obezbijedilo da se izvrši ravnomjeran raspored sjedišta ustanova, ministarstava, agencija i organa ne samo u Sarajevu, kao glavnom gradu, već i u glavnim i drugim gradovima konstitutivnih dijelova Bosne i Hercegovine.

U postkonfliktnoj situaciji osnovno je obezbijediti pov¬je¬renje, iskrenost i spremnost na kulturni dijalog, tole¬ran¬ciju i pomirenje između etničkih grupa.

Međutim, postoje zahtjevi da vlast djeluje samo po principu većine, zanemarujući mogućnost diskriminacije i majo¬ri¬¬zacije većine nad manjinom, što u BiH nije moguće.

Založiću se za uspostavljanje čvrstih i plodnih veza sa susjednim državama. Specijalni paralelni odnos entiteta sa susjednim državama, na osnovama reciprociteta, omogućavaju dalje obogaćivanje saradnje na privrednom, naučnom, tehničko-tehnološkom, kulturnom, obrazovnom i drugom planu, ne ugrožavajući suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Sa Federacijom Bosne i Hercegovine uspostaviću iskren dijalog i saradnju na rješavanju brojnih pitanja koja će građanima u oba entiteta donijeti bolji život, materijalnu i pravnu sigurnost.

Upućujem jasnu poruku da je kosovsko pitanje odvojeno od Bosne i Hercegovine, ali da ono ima izuzetan značaj za međunarodni pravni i politički poredak.

Jednostrano priznanje nezavisnosti Kosova bilo bi grubo kršenje principa međunarodnog prava. Kao legalisti, nećemo dati svoj glas za priznanje nezavisnosti Kosova. Smatramo da je miješanje u unutrašnje stvari jedne samostalne, suverene i nezavisne države – Srbije, pitanje rušenja teritorijalnog integriteta i kao takvo i za nas je pravno ništavan čin. Pružajući podršku nastavku pregovora, zalažemo se za stabilnost regiona i afirmaciju pregovaranja i mirnog rješavanja svih sporova među državama i narodima.

Vođen najvišim standardima, odgovornošću, prirodnim i ljudskim zakonima, još jednom pozivam sve vas da zajedno radimo na ostvarivanju naših zajedničkih ciljeva i obaveza, stalno se podsjećajući na pitanje – ne samo šta Republika može učiniti za nas, već i šta mi možemo učiniti za našu Republiku.

Treba nam veliko jedinstvo i koalicija dobrih ideja, okupljanje najboljih i najsposobnijih kadrova u svim oblastima rada i života i stavljanje u službu interesa i prosperiteta Republike.

Obraćam se posebno našim građanima porukom: u vašim je rukama, više nego u mojim, krajnji uspjeh ili neuspjeh našeg zajednički odabranog cilja. Ovo naglašavam upravo vođen mišlju našeg velikog narodnog tribuna Petra Kočića ''Ko iskreno i strasno ljubi istinu, slobodu i otadžbinu, slobodan je i nesutrašiv kao bog...'', što je snažna poruka da taj sigurno pobjeđuje i dostiže postavljene ciljeve.

Pokažimo svoju odanost – prvo Republici Srpskoj, a time i Bosni i Hercegovini, pa i Evropi i svima koji nas uvažavaju i podržavaju.

Na kraju, želim da svim vjernicima, koji ovih dana slave, najsrdačnije čestitam praznike, sa željom da ih provedu u miru, radosti i dobrom zdravlju. A opšta poruka svim građanima jeste podsjećanje da su puna nacionalna, vjerska i kulturna tolerancija i solidarnost među ljudima osnovni uslov za dobar, ugodan i bezbjedan život u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Hvala vam svima na povjerenju i podršci.

Srećno!

Akademik prof. dr Rajko Kuzmanović